Sezona nikad gora za lopove: Drske krađe pale čak 55%

Četiri milijuna domaćih i stranih gostiju, tisuće apartmana, puna Riva, gužve na aerodromu i sezona u kojoj se kroz Dalmaciju prođe više kufera nego kroz skladište dostavne službe. Čovik bi pomislija da je s tolikim brojem turista i lopovima sezona života. Ali policijska statistika za 2025. priča nešto sasvim drugo.

Krađa je manje, džepnih krađa je manje, drskih krađa je manje, a razbojništava je zabilježeno najmanje dosad. I sve to na području županije koja je tijekom godine ugostila oko četiri milijuna ljudi.

Da ne bi ispalo da smo ovo izvukli iz šešira između dvi kave, riječ je o službenim podacima Policijske uprave splitsko-dalmatinske za 2025. godinu.

Lopovima baš i nije bila godina za pamćenje

Ako gledamo prijavljene krađe, 2025. donijela je popriličan pad.

Drugim riječima, dok se mi na Rivi pokušavamo provuć između kolone za sladoled, turističkog vodiča s kišobranom i čovika koji je odlučija stat nasrid puta i slikat galeba, policijski podaci pokazuju da su krađe postale rjeđe.

Naravno, to ne znači da se ništa ne krade. Znači samo da je policija evidentirala manje takvih kaznenih djela nego prethodne godine.

Džepnih krađa 86, godinu ranije 121

Ovo je posebno zanimljivo za turistička mjesta.

Džepne krađe tradicionalno povezujemo s gužvama, javnim prijevozom, šetnicama, tržnicama i mjestima na kojima se ljudi opuste.

A upravo takvih mjesta Dalmaciji ne nedostaje.

Je li razlog više policijskih ophodnji, bolji videonadzor, promjena navika turista ili nešto četvrto?

Iz ovog izvješća to ne možemo zaključiti. Za odgovor bi trebalo istražiti gdje su se krađe događale i kako se mijenjao broj policijskih kontrola.

Drske krađe pale za više od polovice

Još veći pad zabilježen je kod drskih krađa.

U svakodnevnom govoru drske krađe često povezujemo s naglim otimanjem torbe, mobitela ili drugih stvari.

I baš zato je ovaj podatak važan za dojam sigurnosti u turističkim sredinama.

Gost koji se osjeća sigurno lakše će ostat duže, prošetat navečer, sist na večeru i potrošit koji euro više.

Ali bilo bi pretjerano tvrditi da je pad krađa automatski povećao turističku potrošnju. Takvu vezu ovi podaci ne dokazuju.

Razbojništava najmanje otkad policija vodi ovu statistiku

Evo podatka koji zaslužuje posebno misto.

To je 21 razbojništvo manje nego 2024., odnosno pad od približno 44,7 %.

Za usporedbu, grafikon policije pokazuje da je 2012. evidentirano čak 187 razbojništava.

Dakle, u odnosu na tu godinu, broj je manji za oko 86 %.

Kad se tako pogledaju brojke, ispada da je današnja Dalmacija po ovom pokazatelju znatno mirnija nego prije petnaestak godina.

Manje je i provala u domove

Još jedan podatak mogao bi zanimati vlasnike nekretnina i iznajmljivače.

Broj provala u domove pao je za približno 34 %.

Ali tu triba bit precizan: policija u ovom izvješću ne navodi koliko se provala dogodilo u turističkim apartmanima, kućama za odmor ili drugim oblicima smještaja.

Zato ne možemo tvrditi da je broj provala u apartmane pao za isti postotak.

A što kaže ukupna statistika kriminaliteta?

Tijekom 2025. godine na području Policijske uprave splitsko-dalmatinske evidentirano je 7.049 kaznenih djela.

To je 6,5 % manje nego godinu ranije.

To znači da je policija razriješila gotovo tri četvrtine evidentiranih kaznenih djela.

Međutim, pad ukupnog kriminaliteta ne znači da su sve vrste kaznenih djela pale.

Primjerice, policija je tijekom godine evidentirala 1.615 kaznenih djela na štetu djece i obitelji te 1.036 prijetnji.

Zbog toga ne bi bilo pošteno zaključiti da je baš svaki aspekt sigurnosti bolji.

Znači li ovo da je Dalmacija sigurnija nego što mislimo?

Prema pokazateljima krađa, razbojništava i provala, odgovor je: ima ozbiljnih razloga za optimizam.

Ali sigurnost nije samo broj ukradenih novčanika i provaljenih vrata.

U istoj godini na cestama županije poginulo je 26 ljudi, troje više nego 2024.

To je podsjetnik da sigurnost ima puno lica.

Četiri milijuna gostiju, a Dalmacija ipak mirnija?

U Dalmaciji volimo reć da je svaka sezona sve luđa.

Gužve su veće, redovi duži, koferi sve širi, a na pojedinim ulicama u kolovozu lakše je doć do slobodnog stola nego do komadića hlada.

Ali kad se maknemo od dojma i pogledamo policijsku statistiku, barem kod imovinskog kriminaliteta slika izgleda znatno bolje.

Džepnih krađa manje, drskih krađa manje, razbojništava rekordno malo, a ukupno prijavljenih kaznenih djela također manje.

Nije to razlog da ostavite novčanik na štekatu i odete se okupat.

Ali jest razlog da priznamo kako Dalmacija, barem prema ovim brojkama, možda ima sigurniju svakodnevicu nego što se iz crne kronike ponekad čini.

Izvor i metodologija