Dalmatinci prednjače u naručivanju hrane, a jedan je Splićanin i po 2-3 puta dnevno zvao Glovo
Pizza, burger, ćevapi ili sushi. Danas nam je lakše naručit ručak nego se dignit s kauča. Ali koliko znamo o putovanju hrane od restoranske kužine do naših vrata?
Zamisli situaciju. Glad te uvatila, frižider prazan, a kuvat ti se ne da. Otvoriš aplikaciju, naručiš nešto lipo i čekaš. Za pola sata zvoni dostavljač. Hrana je stigla, život je opet dobar.
Ali jesi li se ikad zapita u kakvoj je torbi taj ručak putova? Je li hrana još dovoljno topla? I šta se događa dok tvoj burger obilazi pola grada?
E, pa upravo je to zanimalo Hrvatsku agenciju za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
U ožujku 2026. agencija Hendal provela je istraživanje o dostavi hrane na nacionalno reprezentativnom uzorku. Rezultati su predstavljeni 24. travnja na konferenciji FOODCOOLTOUR u Osijeku.
A neki podaci mogli bi vas iznenadit.
Dalmatinci među najvećim ljubiteljima dostave: je li nam lakše kliknit nego kuvat?
Izgleda da Dalmatinci nisu baš uvik raspoloženi stat za špaker. Barem ako je suditi po istraživanju koje je za Hrvatsku agenciju za poljoprivredu i hranu (HAPIH) provela agencija Hendal u ožujku 2026.
Prema objavljenim rezultatima, stanovnici Dalmacije i mlađi građani posebno se ističu po korištenju aplikacija za dostavu hrane.
A di smo u odnosu na ostatak Hrvatske?
Dalmacija: među područjima koja se posebno ističu po korištenju aplikacija za dostavu.
Zagreb: također se ističe po učestalosti naručivanja dostave hrane.
Ostatak Hrvatske: HAPIH u javnoj objavi nije naveo pojedinačne regionalne postotke, pa nije moguće sastaviti točnu ljestvicu svih regija.
Na razini Hrvatske aplikacije za dostavu koristi 48,1 % ispitanika, dok njih 68,8 % naručuje i izravnim kontaktom s restoranima.
Zanimljivo je i da 33,5 % ispitanika hranu iz dostave naručuje nekoliko puta mjesečno, dok 30,6 % korisnika to radi svakodnevno.
Je li razlog dalmatinska fjaka, manjak vrimena ili jednostavno činjenica da nam je danas sve dostupno na dva klika? To istraživanje ne otkriva.
Ali jedno je jasno: Dalmacija se u korištenju aplikacija za dostavu posebno ističe, a Zagreb je također među područjima u kojima je dostava vrlo zastupljena.
Izvor: HAPIH, 24. travnja 2026. Regionalni postotci nisu objavljeni u dostupnom priopćenju.
Prema istraživanju, 29,7 % ispitanika primijetilo je da dostavne torbe nisu čiste.
Torba koja je vidila više restorana nego gastro kritičar
Dostavne torbe svakodnevno putuju od restorana do restorana, kroz promet, po kiši, suncu i buri.
Njihova je zadaća jednostavna: pomoći da hrana dođe do kupca u odgovarajućim uvjetima.
Ali istraživanje je pokazalo da korisnici ne vide baš uvik idealnu sliku.
Da se razumimo, prljava torba ne znači automatski da je i hrana neispravna. Ovo su iskustva i opažanja građana, a ne rezultati laboratorijskog ispitivanja sadržaja tih torbi.
Ipak, priznat ćete, nije baš apetitlih kad ti ručak stigne u torbi koja izgleda ka da je upravo završila maraton.
A šta je s probavnim problemima?
Jedan od ozbiljnijih podataka iz istraživanja odnosi se na zdravstvene tegobe.
ispitanika prijavilo je zdravstvene tegobe koje povezuju s dostavljenom hranom.
Dalmatinci vole dostavu, ali Zagreb ipak vodi. A jedan Splićanin naručio je 881 put!
Kažu da Dalmatinci vole fjaku, ali izgleda da volimo i kad nam ručak dođe na vrata. Samo, jesmo li stvarno najveći ljubitelji dostave u Hrvatskoj?
Prema analizi tvrtke Getplace, u kolovozu 2026. godine Zagreb je imao procijenjenih 57 % svih narudžbi preko Wolta i Glova u Hrvatskoj, a Split 14 %.
To znači da je Zagreb imao otprilike četiri puta više narudžbi od Splita. Ali Zagreb je i znatno veći grad, pa ovo ne govori koliko često naručuje prosječni stanovnik jednog ili drugog grada.
Udio narudžbi u Hrvatskoj, kolovoz 2026.
Izvor: Getplace, neovisna tržišna procjena za Wolt i Glovo. Obuhvaća hranu i maloprodajne narudžbe. Nisu službeni podaci platformi.
Zanimljivo je da je Split u siječnju 2026. imao procijenjenih 12 % nacionalnih narudžbi, a u kolovozu 14 %. Zagreb je u istom razdoblju pao s 59 % na 57 % udjela.
To ne znači nužno da je Split imao više narudžbi nego prije, nego da je njegov udio u ukupnom broju narudžbi porastao.
A sad rekorder: Splićanin koji je Glovo otvorio 881 put!
Prema službenim podacima koje je Glovo objavio za 2024., jedan korisnik iz Splita napravio je čak 881 narudžbu tijekom godine i tako postao najvjerniji korisnik te platforme u Hrvatskoj.
To je prosječno oko 2,4 narudžbe dnevno!
Je li čovik naručiva doručak, ručak i večeru ili je usput kupova i druge stvari, Glovo nije otkrio. Ali jedno je sigurno: dostavljači su mu adresu vjerojatno znali napamet.
Split je ljeti bio prvi među obalnim gradovima
Glovo je objavio i da je tijekom lipnja i srpnja 2024. Split imao najveći broj narudžbi među promatranim obalnim gradovima.
U Dubrovniku je potražnja porasla za 30 % u odnosu na proljetno razdoblje, a rast su bilježili i Rijeka, Zadar i Pula.
Ali za cijelu Dalmaciju još nemamo službenu brojku koja bi pokazala koliko njezini stanovnici naručuju u usporedbi s drugim hrvatskim regijama.
Zaključak? Zagreb vodi po ukupnom broju narudžbi, Split je vrlo važan grad za dostavne platforme, a barem jedan Splićanin pokazao je da se aplikacija može koristit gotovo ka kućanski aparat.
A kad podilimo narudžbe s brojem stanovnika? Split je isprid Zagreba!
Zagreb ima više dostava, ali ima i puno više stanovnika. Zato smo uzeli procijenjeni broj Woltovih i Glovovih narudžbi iz kolovoza 2026. i podilili ga s brojem stanovnika prema Popisu iz 2021.
I evo šta smo dobili!
Procijenjene narudžbe na 1.000 stanovnika
više procijenjenih narudžbi po stanovniku u Splitu nego u Zagrebu!
Dakle, iako Zagreb ima otprilike četiri puta više ukupnih narudžbi, kad se brojke stave u odnos s brojem stanovnika, Split izlazi isprid.
Izgleda da se u Splitu ne naručuje samo kad nas uvati fjaka. Naručujemo mi i statistički ozbiljno!
Kako smo računali? Prema tržišnoj procjeni Getplacea, u Hrvatskoj je u kolovozu 2026. ostvareno oko 1,38 milijuna narudžbi preko Wolta i Glova. Zagrebu je pripisano 57 %, a Splitu 14 %. Broj stanovnika prema Popisu 2021.: Zagreb 767.131, Split 160.577. Izračun uključuje dostavu hrane i maloprodajnih proizvoda. Riječ je o procjeni, a ne službenim podacima platformi ili istraživanju učestalosti naručivanja pojedinih stanovnika.
Najčešće su se spominjale probavne smetnje. Među jelima koja su ispitanici povezivali s tegobama navodili su mljeveno meso, pizzu i roštilj.
Dio onih koji su prijavili tegobe potražio je i liječničku pomoć.
Ali ovde triba bit precizan. Istraživanje nije dokazalo da su upravo ta jela izazvala bolest. Ljudi su opisivali svoja iskustva i ono za šta su sumnjali da im je izazvalo probleme.
Drugim riječima, ako ti nakon pizze nije dobro, ne znači automatski da je kriva pizza. Možda je problem u hrani, možda u rukovanju, a možda uzrok uopće nije povezan s narudžbom.
Sushi, riža i umaci: na šta posebno pazit?
Na konferenciji je o sigurnosti hrane govorila Jasna Bošnir iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar”.
Objasnila je da nije problem samo u tome koliko dugo dostavljač vozi. Važno je i kako se hrana priprema, čuva i pakira prije nego šta uopće krene na put.
Posebno je upozorila na kombinacije toplih jela i hladnih umaka, kao i na rižu i tjesteninu koje se pripremaju unaprid.
Kao posebno rizičnu vrstu hrane za dostavu izdvojila je sushi.
Hrana koja zahtijeva kontroliranu temperaturu ne bi smila predugo stajati u nepovoljnim uvjetima. Nije svejedno je li obrok pravilno pripremljen, ohlađen ili održavan toplim, niti koliko vremena prođe do konzumacije.
Naravno, ovo ne znači da triba prestat naručivat sushi ili rižoto. Znači samo da restorani i dostavne službe moraju dobro pazit na uvjete u kojima se takva hrana priprema i prevozi.
Dalmatinci vole dostavu. A ko će kuvat po ovoj vrućini?
Istraživanje je pokazalo da se među korisnicima aplikacija za dostavu posebno ističu mlađi građani i stanovnici Dalmacije.
Prema rezultatima, 48,1 % ispitanika koristi aplikacije za dostavu hrane.
Ali aplikacije nisu jedini način naručivanja.
- 68,8 % ispitanika naručuje izravnim kontaktom s restoranima.
- 48,1 % koristi aplikacije za dostavu.
- 35,4 % odlučuje se za osobno preuzimanje hrane.
Ovi se načini mogu preklapati. Netko danas naruči preko aplikacije, sutra nazove restoran, a prekosutra sam ode po pizzu.
A zašto uopće naručujemo?
Najčešći odgovor bio je nedostatak vremena, koji je navelo 37,6 % ispitanika. Slijede sklonost određenim restoranima s 28,7 % i naručivanje za veći broj ljudi s 15,8 %.
U prijevodu: nekad nemamo vrimena, nekad nam se jednostavno jede nešto iz omiljenog restorana, a nekad se skupilo društvo pa nikome nije do stajanja za špakerom.
A šta je pronašla inspekcija?
Na istoj konferenciji govorila je i Romana Franić iz Državnog inspektorata.
Navela je da su tijekom 2025. provedene ciljane inspekcijske aktivnosti povezane s dostavom hrane.
Nadzor nije bio usmjeren samo na dostavljače, nego i na druge dijelove lanca dostave.
Prema predstavljenim informacijama, u provedenim nadzorima nije utvrđena prisutnost patogenih mikroorganizama, ali su u pojedinim restoranima pronađeni higijenski nedostaci.
To su dvije različite stvari.
Higijenski nedostatak nije automatski dokaz da je hrana sadržavala opasne bakterije. Ali jest upozorenje da određene postupke treba poboljšati.
Kad ručak ne valja, puno nas samo promrmlja i nastavi dalje
Istraživanje je pokazalo i da se građani ne žale baš svaki put kad nisu zadovoljni.
Prema objavljenim podacima, 44,2 % ispitanika navelo je da nije imalo negativnih iskustava, 33,3 % nije podnijelo žalbu, dok je 22,4 % aktivno uputilo pritužbu.
Inspekciji se obraća manje od 2 %.
Drugim riječima, mnogi će radije zaključit da iz tog restorana više neće naručivat nego pisat prigovor.
A to znači da restorani možda ni ne saznaju za dio problema koje njihovi kupci dožive.
I šta smo na kraju naučili?
Prvo, dostava hrane nije samo pitanje brzine. Nije dovoljno da ručak dođe za 25 minuta ako se tijekom pripreme i prijevoza ne poštuju odgovarajući uvjeti.
Drugo, velika većina korisnika nije prijavila neugodna iskustva s dostavljačima. Dakle, nema razloga za stvaranje panike.
Ali istraživanje je ipak otvorilo važna pitanja o higijeni dostavnih torbi, temperaturi hrane i odgovornosti svih koji sudjeluju u dostavi.
I treće, kad sljedeći put naručimo ručak, možda ćemo malo drugačije pogledat onu veliku torbu iz koje izlazi naša pizza.
Jer jedno je kad ti dostavljač donese hladnu pizzu. A sasvim drugo kad se zapitaš je li na putu do tebe hrana bila čuvana kako triba.
Odakle su podaci?
Članak se temelji na rezultatima istraživanja o dostavi hrane koje je u ožujku 2026. provela agencija Hendal za Hrvatsku agenciju za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Rezultati su predstavljeni 24. travnja 2026. na konferenciji FOODCOOLTOUR u Osijeku.
Pročitaj službenu objavu HAPIH-a
Napomena: Podaci o iskustvima korisnika temelje se na anketi. Ne predstavljaju laboratorijski potvrđene nalaze o neispravnosti dostavljene hrane.
NIRS News | NIRS kuhinjska oprema Split
