Kako se uopće hakira frižider i kolike su šanse da RH zadese napadi na supermarkete
Share
Hakeri zagrijavaju hladnjake po Europi: može li se isto dogoditi u Hrvatskoj?
Zvuči kao loša šala: dođeš ujutro otvorit trgovinu, a zamrzivač koji je sinoć uredno radio danas je topao. Hrana propala, šteta raste, a krivac nije kvar motora nego netko za računalom.
Upravo takvi napadi pogodili su europske supermarkete i druge prehrambene objekte. Istražili smo što se dogodilo, kako su napadači došli do rashladnih sustava i koliko je Hrvatska izložena.
Napad koji je počeo u Francuskoj proširio se Europom
Prvi veliki val zabilježen je 11. i 12. listopada 2026. u Francuskoj.
Napadači su kompromitirali sustave za daljinsko upravljanje komercijalnim hlađenjem, a posljedice su osjetile stotine trgovina.
Među pogođenima su bile trgovine povezane s lancima Intermarché, Carrefour, E.Leclerc, Coopérative U i Monoprix.
Novi val uslijedio je 1. i 2. studenoga, kada su incidenti prijavljeni u više europskih zemalja, uključujući Belgiju, Švedsku, Irsku, Nizozemsku i Luksemburg.
Europska agencija za kibernetičku sigurnost ENISA objavila je 4. studenoga službeno zajedničko upozorenje i pozvala organizacije da hitno provjere izloženost svojih sustava.
Podaci: Le Monde, RTÉ, EFE i ENISA. Temperatura od 50 °C nije izmjerena u svakom pogođenom uređaju.
Kako se uopće hakira frižider?
Prvo, zaboravite obični kućni frižider s dva magneta i računom za struju na vratima.
Ovdje govorimo o profesionalnim rashladnim sustavima koji se koriste u supermarketima, skladištima, mesnicama i drugim prehrambenim objektima.
Takvi sustavi često imaju digitalne kontrolere. Serviser može preko mreže pratiti temperaturu, dobiti alarm i promijeniti određene postavke.
To je praktično. Pogotovo kad imate desetke hladnjaka i više poslovnica.
Ali ako je pristup loše zaštićen, isto to može napraviti i neovlaštena osoba.
- Napadač pristupi nedovoljno zaštićenom upravljačkom sustavu.
- Promijeni temperaturu ili raspored odmrzavanja.
- Rashladni sustav više ne održava potrebne uvjete.
- Hrana može izgubiti sigurnost i kvalitetu, a trgovina mora povući proizvode iz prodaje.
Nije riječ samo o otopljenom sladoledu
U francuskim trgovinama prijavljene su velike količine uništene hrane.
Prema izvještaju Le Mondea, napadači su u pojedinim sustavima mijenjali postavke odmrzavanja, uključujući produljenje ciklusa s jednog na osam sati.
Zabilježene su i ozbiljne štete na opremi, a francuske vlasti istražuju slučajeve povezane s požarima.
U Irskoj je 13 trgovina SuperValu preventivno povuklo rashlađene i zamrznute proizvode iz prodaje.
U Belgiji su pojedine trgovine morale zbrinuti proizvode nakon prekida hladnog lanca.
Dakle, problem nije samo račun za servis. Tu su vrijednost robe, mogući prekid poslovanja, dodatni rad zaposlenika i sigurnost hrane.
Zašto baš hladnjaci? Ko ima koristi od toga?
Za razliku od klasičnih hakerskih napada u kojima se traži otkupnina za zaključane podatke, ovdje je vidljivi učinak bio fizičko ometanje rada.
U dostupnim izvještajima nije potvrđen jedinstveni zahtjev za otkupninom.
Sigurnosni analitičari razmatraju mogućnost sabotaže i namjernog izazivanja poslovne štete.
No tko je organizirao napade i s kojim motivom, još nije pouzdano utvrđeno.
Također nije potvrđeno da su svi listopadski i studeni incidenti djelo iste skupine.
Zato bi bilo neodgovorno tvrditi da iza svega stoji određena država, politička organizacija ili konkurentski lanac.
A Hrvatska? Jesmo li mi sljedeći?
Ovo je pitanje koje bi trebalo zanimati domaće supermarkete, hotele, restorane, distributere hrane i vlasnike hladnjača.
Hrvatska koristi istu vrstu profesionalnih rashladnih sustava kao i druge europske zemlje.
Sama činjenica da se uređaj nalazi u Splitu, Zagrebu ili Dubrovniku ne štiti ga od napada koji dolazi preko interneta.
Međutim, do 5. studenoga 2026. u pregledanim službenim upozorenjima i međunarodnim izvještajima nismo pronašli potvrdu da je Hrvatska pogođena ovim konkretnim valom.
To ne znači da je napad nemoguć. Znači samo da nema javno potvrđenog slučaja na koji se možemo pozvati.
Posebno su izloženi sustavi kojima se može izravno pristupiti s javnog interneta, koji koriste stare verzije softvera ili nisu dovoljno zaštićeni.
Hrvatski CERT već bilježi rast kibernetičkih incidenata
Prema godišnjem izvještaju Nacionalnog CERT-a, u Hrvatskoj je tijekom 2025. zabilježeno 1.513 kibernetičkih incidenata.
To je povećanje od 35,9 posto u odnosu na 2024.
Važno je naglasiti da se ove brojke odnose na različite vrste kibernetičkih incidenata koje je Nacionalni CERT evidentirao.
To nisu podaci o napadima na hladnjake niti dokaz da su hrvatski rashladni sustavi već kompromitirani.
Ipak, brojke pokazuju da kibernetička sigurnost nije problem koji se događa samo negdje daleko od Hrvatske.
Koji su uređaji pod povećalom?
Francuski CERT u službenom upozorenju od 12. listopada, ažuriranom 16. listopada, posebno navodi nekoliko obitelji upravljačkih sustava.
- Danfoss AK-SM
- Danfoss AK-SC
- Copeland XWEB
- Dixell XWEB
To ne znači da je svaki uređaj ovih proizvođača ranjiv ili kompromitiran.
Rizik ovisi o modelu, verziji softvera, mrežnim postavkama i načinu zaštite.
Ako se takav sustav koristi u Hrvatskoj, preporuka je da ga provjeri ovlašteni serviser ili stručnjak za mrežnu sigurnost.
Što odmah trebaju provjeriti hrvatski ugostitelji i trgovci?
Ne treba paničariti niti nasumično isključivati hladnjake.
Ali svakako vrijedi nazvati tvrtku koja održava profesionalno hlađenje i postaviti nekoliko konkretnih pitanja.
- Može li se upravljačkom sustavu pristupiti izravno preko interneta?
- Jesu li promijenjene tvorničke lozinke?
- Postoje li dostupne sigurnosne nadogradnje?
- Koristi li serviser siguran VPN ili drugi zaštićeni način pristupa?
- Jesu li rasporedi odmrzavanja i temperaturni alarmi pravilno postavljeni?
- Postoji li neovisan način praćenja temperature i postupak za hitno postupanje ako sustav zakaže?
Francuski CERT preporučuje uklanjanje izravnog internetskog pristupa, provjeru konfiguracije i ažuriranje softvera.
Ako je sustav već kompromitiran, treba ga sanirati prema uputama proizvođača i sigurnosnih stručnjaka.
Samo vraćanje tvorničkih postavki nije trajno rješenje ako ranjivost i dalje postoji.
A što je s običnim hladnjakom u kužini?
Za većinu kućanstava ovo nije razlog za uzbunu.
Obični hladnjak bez mrežne veze nije izložen ovoj vrsti udaljenog napada na upravljačko sučelje.
Pametni uređaji povezani s internetom mogu imati druge sigurnosne rizike, ali to ne znači da su pogođeni ovim incidentima.
Kolike su šanse da se napad dogodi baš kod nas?
Trenutačno ne postoji pouzdana javna procjena koja bi omogućila izračun postotka vjerojatnosti napada na hrvatske rashladne sustave.
Nije poznato koliko hrvatskih poslovnih objekata koristi izložene modele niti koliko ih ima nepravilno konfiguriran udaljeni pristup.
Zato bi tvrdnja da Hrvatska ima 20, 50 ili 80 posto šanse za napad bila nagađanje.
Ono što se može pouzdano zaključiti jest da rizik raste kada je rashladni kontroler dostupan s interneta, nema sigurnosne nadogradnje ili koristi slabe lozinke.
Isti problem može postojati u velikom trgovačkom lancu, ali i u maloj mesnici, restoranu ili skladištu hrane.
NIRS zaključak: danas ne štitimo samo hranu nego i sustav koji je čuva
Ova priča zvuči gotovo nevjerojatno.
Netko sjedi za računalom, a kilometrima dalje propadaju meso, riba, mliječni proizvodi i zamrznuta hrana.
Ipak, upravo to pokazuje koliko je moderna prehrambena industrija povezana s tehnologijom.
Nekad je bilo dovoljno pazit da hladnjača dobro zatvara, da kompresor radi i da ima struje.
Danas treba pazit i tko ima digitalni ključ od nje.
Za Hrvatsku zasad nema potvrđenog slučaja ovog vala u pregledanim izvorima, ali europsko iskustvo pokazuje zašto prevenciju ne treba odgađati.
