Tajne nedovršenog splitskog metroa
Je li Split već 1979. trebao imati metro?
Priča o gotovo dva kilometra podzemne željeznice, stanici ispod Hrvatske bratske zajednice koja nikad nije proradila i projektu koji Split pokušava dovršiti gotovo pola stoljeća.
Kad se danas kaže “splitski metro”, zvuči kao neki novi projekt.
Ali Split je još krajem 1970-ih, uoči Mediteranskih igara 1979., počeo stvarati infrastrukturu koja je trebala omogućiti ozbiljniji gradski i prigradski željeznički promet.
⚠️ Važno: Split 1979. nije izgradio pravi metro sustav s mrežom podzemnih stanica kao Rim, Milano ili Beč.
Ono što je napravljeno ipak je impresivno: postojeća željeznička pruga prema glavnom kolodvoru u luci spuštena je i velikim dijelom natkrivena, čime je nastao tunel dug gotovo dva kilometra.
U tunelu je ostavljen i prostor za buduću podzemnu gradsku stanicu.
🏟️ Sve je krenulo zbog Mediteranskih igara 1979.
Mediteranske igre bile su jedan od najvećih razvojnih trenutaka u povijesti Splita.
Grad je u tom razdoblju dobio Poljud, bazene, Gripe, sportske terene, velike prometne zahvate, Marjanski tunel, RTV centar i niz drugih infrastrukturnih projekata.
Među velikim zahvatima našla se i željeznica.
Pruga iz smjera današnje Kopilice prema glavnom željezničkom kolodvoru u luci već je postojala, ali je željeznički usjek predstavljao fizičku barijeru kroz grad.
🚇 Rješenje: prugu ukopati i natkriti.
📏 Koliko je zapravo izgrađeno?
izgrađenog željezničkog tunela
Najkonkretniji podatak govori da je željeznički tunel Split dug 1.892,6 metara.
To znači da se gotovo 1,9 kilometara željezničke trase nalazi pod zemljom.
🏗️ Kako je tunel napravljen?
Tunel nije cijelom svojom dužinom građen na isti način.
Južni dio
Postojeći željeznički usjek prekriven je armiranobetonskom konstrukcijom.
Sjeverni dio
Izveden je kao ukopani tunel kojim pruga izlazi prema području Split Predgrađa i Kopilice.
📍 A gdje je trebala biti podzemna stanica?
Trg Hrvatske bratske zajednice
Ispod prostora današnjeg HBZ-a, kod suda i između centra, Sukoišana i Brodarice.
Upravo je na tom mjestu u tunelu ostavljeno proširenje za buduće željezničko stajalište Split H.B.Z.
Ali postoji važna razlika između “pripremljene stanice” i završene putničke stanice.
❌ Stanica nikada nije dovršena niti otvorena putnicima.
Izveden je prostor odnosno plato za buduće stajalište i mogućnost gradnje perona, ali izlazi prema površini nisu dovršeni.
🗺️ Gdje bi taj “metro” zapravo išao?
Dakle, nije bila riječ o nizu podzemnih stanica po cijelom gradu.
Glavna podzemna točka trebala je biti HBZ, između Kopilice i glavnog kolodvora u luci.
🚆 A što je onda bio “splitski metro” iz 2019.?
Četrdeset godina nakon Mediteranskih igara ponovno je pokrenuta ideja da se postojeća željeznica ozbiljnije koristi kao gradski prijevoz.
Ideja je bila da putnici ostave automobile ili autobuse u Kopilici, a zatim vlakom kroz tunel za nekoliko minuta dođu do centra i gradske luke.
🚉 Kopilica → centar Splita → gradska luka
Linija je 2019. doista pokrenuta i u javnosti se često nazivala “splitskim metroom”.
Ali tehnički nije bila pravi metro.
Radilo se o klasičnom vlaku na postojećoj željezničkoj pruzi.
⚡ Veliki problem: pruga nikad nije elektrificirana
Još se 1970-ih računalo na ozbiljniju, elektrificiranu gradsku željeznicu.
To se nije dogodilo.
Kroz tunel i dalje mogu prometovati dizelski vlakovi, što posebno komplicira ideju otvaranja podzemne putničke stanice.
🔥 Podzemna stanica traži ozbiljna rješenja za ventilaciju, odimljavanje, protupožarnu zaštitu i evakuaciju putnika.
🚧 Gdje je cijela priča zapela?
Nije zapela na jednoj stvari, nego na kombinaciji problema koji se ponavljaju desetljećima:
❌ podzemna stanica HBZ nikad nije dovršena
❌ izlazi stanice prema površini nisu izvedeni
❌ pruga nije elektrificirana
❌ tunel treba suvremenu ventilaciju i sigurnosne sustave
❌ gradska željeznica nije dobila dovoljno gust vozni red
❌ Kopilica nikada nije potpuno razvijena u veliki prometni terminal kakav je planiran
✅ Što je stvarno napravljeno?
✅ izgrađeno je oko 1.893 metra tunela
✅ tunel je dvokolosiječni
✅ južni dio izveden je kao natkriveni usjek
✅ sjeverni dio izveden je kao ukopani tunel
✅ kod HBZ-a napravljen je prostor za buduće stajalište
✅ uklonjena je velika željeznička barijera kroz grad
❌ A što nikad nije završeno?
❌ HBZ nije otvoren kao putnička stanica
❌ nisu izgrađeni izlazi iz stanice
❌ pruga nije elektrificirana
❌ nije razvijen pravi gradski metro sustav
❌ Kopilica nije postala trajni veliki intermodalni terminal
❌ veza prema zračnoj luci i Trogiru nije realizirana
🆕 I priča još nije završena
Gotovo pola stoljeća poslije ponovno se pokušava dovršiti ono za što je infrastruktura pripremljena još u vrijeme velikih zahvata oko MIS-a.
Početkom 2026. HŽ je dobio lokacijsku dozvolu za rekonstrukciju tunela, izgradnju stajališta HBZ i dva evakuacijska izlaza.
🚇 Drugim riječima: ono što je započeto prije gotovo 50 godina ponovno se pokušava pretvoriti u stvarnu gradsku željezničku infrastrukturu.
🕰️ Splitski “metro” kroz godine
Veliki željeznički i infrastrukturni zahvati u sklopu priprema za Mediteranske igre.
Tehnička literatura navodi ovu godinu kao godinu otvaranja tunela.
Pokrenuta je gradska željeznička veza Kopilica – Split, popularno prozvana “splitski metro”.
Novi korak prema rekonstrukciji tunela i dovršetku podzemnog stajališta HBZ.
🤔 Najveća ironija?
Split danas raspravlja o prometnim gužvama, park-and-ride sustavu, vezi prema aerodromu i potrebi za boljom gradskom željeznicom.
A dio potrebne infrastrukture već desetljećima postoji ispod grada.
Gotovo 1,9 km podzemne željeznice.
Prostor za stanicu u centru.
Pruga prema Kopilici, Solinu i Kaštelima.
Kolodvor praktički na trajektnoj luci.
🏁 Pa je li Split zapravo već imao pola metroa?
Ne u klasičnom smislu.
Nije postojala mreža metro linija i stanica, niti sustav kakav poznajemo iz velikih europskih gradova.
Ali tvrditi da “ništa nije izgrađeno” bilo bi jednako pogrešno.
Izgrađen je gotovo 1,9 kilometara dug dvokolosiječni tunel, ostavljen je prostor za podzemno stajalište HBZ i stvorena je infrastruktura koja se i danas pokušava iskoristiti za moderniji gradski željeznički sustav.
Nije to priča o metrou koji nikada nije izgrađen.
To je priča o projektu koji je dobrim dijelom započet – i onda gotovo pola stoljeća čekao da ga netko dovrši. 🚇
📌 Ukratko
Je li Split 1979. dobio pravi metro?
Ne.
Koliko je tunela izgrađeno?
Oko 1.892,6 metara.
Je li tunel dvokolosiječni?
Da.
Postoji li podzemna stanica?
Postoji pripremljeni prostor za HBZ stajalište, ali funkcionalna stanica nikada nije dovršena.
Jesu li izlazi prema površini izgrađeni?
Ne.
Je li pruga elektrificirana?
Ne.
Pokušava li se projekt ponovno pokrenuti?
Da – 2026. ponovno se planiraju rekonstrukcija tunela, stajalište HBZ i evakuacijski izlazi.
