Novi gastro trendovi u Splitu: Točka i So Much Sun

Godinama se u Splitu gotovo svako novo otvorenje ugostiteljskog objekta moglo svrstati u nekoliko poznatih kategorija: kafić, restoran, fast food ili pekarnica. No splitska gastronomska scena polako dobiva drukčije lice.

Umjesto lokala koji pokušavaju ponuditi sve, pojavljuju se specijalizirani koncepti izgrađeni oko nekoliko pažljivo odabranih proizvoda.

Cimet rolice, keksi, smoothieji i svježe salate možda nisu novost u svijetu, ali u Splitu postaju temelj novih poslovnih ideja. Među zanimljivijim primjerima su Točka, posvećena cimet rolicama i keksima, te So Much Sun, koncept usmjeren na salate, smoothieje i laganiju prehranu.

Na prvi pogled riječ je o dva potpuno različita lokala. Međutim, povezuje ih ista ideja: umjesto široke ponude, žele biti prepoznatljivi po onome što rade najbolje.

Točka: Iza cimet rolica krije se priča o upornosti i novom početku

Iza splitske Točke krije se priča koja je započela puno prije prve prodane cimet rolice. Priča je to o dvoje mladih kuhara koji su se upoznali radeći ono što najviše vole – pripremajući hranu koja ljudima izmami osmijeh.

Njihov zajednički put nije bio jednostavan. Toni se suočio s teškom autoimunom bolešću koja mu je, kako sami opisuju, potpuno promijenila pogled na život.

Nakon dugog oporavka vratio se u kuhinju, gdje ga je čekao naizgled običan zadatak – priprema cimet rolica.

No upravo će taj zadatak postati početak nečeg puno većeg.

Ono što je započelo kao svakodnevni posao ubrzo se pretvorilo u potragu za savršenom cimet rolicom. Svaka nova serija tijesta, svako pečenje i svaki pokušaj bili su korak bliže proizvodu kakav su zamislili.

Mjeseci učenja, planiranja, odricanja i bezbroj ispečenih rolica na kraju su doveli do nastanka Točke, mjesta kojim su Splitu željeli ponuditi nešto novo.

Više od obične cimet rolice

Cimet rolice posljednjih su godina postale jedan od prepoznatljivih trendova u svijetu slastica. Mekano dizano tijesto, aromatični cimet i različite glazure omogućuju brojne kombinacije okusa, ali i stvaranje proizvoda po kojem se cijeli lokal može razlikovati od konkurencije.

Za osnivače Točke, međutim, cimet rolica ima puno dublje značenje. Ona nije samo slastica koju žele ponuditi Splićanima, nego simbol osobne pobjede, zajedničkog rada i novog početka.

Kako sami poručuju:

„Ne želimo bit samo misto di ćeš nešto pojist. Želimo da se osjećate ka doma, ugodno, da svaki put kad pogledate u tu rolicu znate priču iza nje. Jer za nas to nije samo jedna obična rolica. To je za nas pobjeda, hrabrost, upornost i ljubav. Nešto puno više od rolice.”

Upravo ta osobna priča daje Točki dodatnu dimenziju. U vremenu kada se novi lokali često predstavljaju atraktivnim interijerima i fotografijama hrane, ovdje iza proizvoda stoje stvarni ljudi, njihovo iskustvo i želja da od jedne slastice stvore nešto prepoznatljivo.

Točka je za svoje osnivače tako postala puno više od novog ugostiteljskog objekta – mjesto koje predstavlja povratak, novi početak i dokaz da se iz teških životnih razdoblja mogu roditi lijepe ideje.

So Much Sun: Brzi obrok ne mora značiti fast food

Drugi zanimljiv smjer na splitskoj gastronomskoj sceni predstavlja So Much Sun, koncept koji naglasak stavlja na salate, smoothieje i laganije obroke.

Takva ponuda odgovara promjenama u prehrambenim navikama dijela potrošača. Sve više ljudi traži obrok koji mogu pojesti tijekom radnog dana, ponijeti sa sobom ili naručiti bez dugog čekanja.

Klasični fast food već desetljećima uspješno rješava pitanje brzine, ali specijalizirani salad i smoothie barovi pokušavaju ponuditi drukčiju kombinaciju praktičnosti, svježine i izbora namirnica.

U gradovima s velikim brojem zaposlenih, studenata i ljudi koji većinu dana provode izvan kuće, takvi koncepti mogu pronaći svoju publiku.

Ipak, poslovni izazovi nisu zanemarivi. Svježe povrće, voće i ostale kvarljive namirnice zahtijevaju pažljivo planiranje nabave, pravilno skladištenje i dobru procjenu dnevne potražnje.

Za razliku od proizvoda koji mogu stajati dulje vrijeme, ovdje pogrešna procjena prodaje vrlo brzo može postati trošak.

Zašto se splitski ugostitelji sve više specijaliziraju?

Jedan od mogućih razloga je činjenica da je tržište postalo izrazito konkurentno.

Otvoriti još jedan kafić s kavom, sokovima i standardnom ponudom znači natjecati se s velikim brojem već postojećih objekata. Novi lokal mora pronaći način da se razlikuje, bilo lokacijom, uređenjem, cijenom ili samim proizvodom.

Specijalizacija nudi drukčiji pristup. Umjesto poruke da se u lokalu može pronaći sve, gostu se jasno govori po čemu je objekt poseban.

Takav model može imati nekoliko prednosti. Manji asortiman može pojednostaviti nabavu, omogućiti bolju kontrolu kvalitete i olakšati edukaciju zaposlenika. Marketing također postaje jasniji jer se komunikacija gradi oko prepoznatljivog proizvoda.

Međutim, postoje i nedostaci. Lokal koji se oslanja na samo jednu kategoriju proizvoda izloženiji je promjenama potrošačkih navika. Ako interes za određeni trend oslabi, mogućnosti prilagodbe mogu biti ograničene.

Instagram može napuniti lokal, ali može li zadržati goste?

U suvremenom ugostiteljstvu izgled proizvoda postao je važan dio njegove promocije.

Cimet rolica s bogatom glazurom, šarena salata ili smoothie u atraktivnoj čaši lako privlače pozornost na Instagramu i TikToku. Takav sadržaj može u kratkom vremenu stvoriti interes za novi lokal.

Za male ugostiteljske objekte to je velika prilika. Umjesto skupih tradicionalnih kampanja, jedan zanimljiv proizvod može postati središte njihove komunikacije.

Ali postoji razlika između lokala koji je popularan na društvenim mrežama i lokala koji dugoročno dobro posluje.

Fotografija može dovesti gosta prvi put. Za drugi posjet potrebni su kvaliteta, prihvatljiva cijena, ljubazna usluga i iskustvo koje odgovara očekivanjima.

Upravo će se na tome vidjeti koji su novi gastro koncepti stvarni poslovni modeli, a koji samo prolazni trendovi.

Što specijalizacija znači za poslovanje ugostiteljskog objekta?

Za ugostitelje koji razmišljaju o otvaranju novog objekta, specijalizirani koncept može izgledati privlačno jer ne zahtijeva nužno veliku profesionalnu kuhinju ni opsežan jelovnik.

Međutim, oprema i organizacija moraju biti prilagođene proizvodu koji se prodaje.

U lokalu usmjerenom na slastice posebno su važni precizna priprema, pečenje, hlađenje i atraktivno izlaganje proizvoda. U salad baru naglasak je na rashladnoj opremi, higijenskoj pripremi namirnica, praktičnom pakiranju i brzini posluživanja.

Manji broj proizvoda ne znači nužno i manju odgovornost. Dapače, svaki detalj poslovanja postaje vidljiviji jer se kvaliteta procjenjuje kroz vrlo ograničenu ponudu.

Jednako važna postaje i kontrola otpada. Kod svježih namirnica, tijesta i gotovih proizvoda potrebno je pronaći ravnotežu između dostupnosti tijekom dana i količina koje ostaju neprodane.

Može li Split živjeti od ovakvih koncepata i zimi?

Možda je najzanimljivije pitanje koliko su novi specijalizirani lokali prilagođeni domaćem tržištu, a koliko turističkoj potražnji.

Split tijekom ljeta ima veliku koncentraciju gostiju koji vole isprobavati nove proizvode i gastronomske trendove. No stvarni test poslovanja dolazi u studenome, siječnju i veljači, kada je grad znatno više oslonjen na vlastite stanovnike.

Koncept koji se temelji na svakodnevnoj navici domaćih kupaca mogao bi imati prednost pred onim koji se oslanja isključivo na turističku znatiželju.

Primjerice, brzi ručak tijekom radnog dana ili slastica uz popodnevnu kavu mogu postati dio redovite potrošnje, ali samo ako su cijena, lokacija i kvaliteta prilagođeni ljudima koji u Splitu žive cijele godine.

To je posebno važno u gradu u kojem sezonalnost i dalje snažno utječe na ugostiteljsko poslovanje.

Je li budućnost splitskog ugostiteljstva u manjoj ponudi?

Ne treba očekivati da će specijalizirani lokali zamijeniti tradicionalne restorane, konobe ili kafiće. Njihova je uloga drukčija: popunjavaju prostor između postojećih kategorija i stvaraju nove razloge za izlazak, kupnju ili naručivanje hrane.

Točka i So Much Sun zanimljivi su upravo zato što predstavljaju dva različita pristupa istoj ideji. Jedan se oslanja na slastice i uživanje, drugi na praktičnost i laganiju prehranu.

Hoće li se takvi koncepti dugoročno razviti u uspješne ugostiteljske priče, tek će se vidjeti.

Ali jedno je jasno: splitska gastronomska scena postupno postaje raznovrsnija. A u gradu u kojem se godinama raspravljalo o tome ima li previše kafića, možda je upravo ta raznovrsnost najzanimljivija promjena.